utorak, 14. studenoga 2017.

NAJAVA - ADVENT U ČARDI KOD BARANJCA



Svaki grad koji iole drži do sebe ima svoj Advent kao turističku manifestaciju. No da li ste ikada čuli da jedan restoran, ili preciznije čarda organizira svoj advent? Agilni Denis Šoštarić netom što je otvorio svoj restoran Čarda kod Baranjca odlučio je standardnu restoransku ugostiteljsku ponudu upotpuniti brojnim manifestacijama, a kako kaže Advent je tek prva u nizu.

„Čarda radi tek mjesec dana i već gorimo od rezervacija i gostiju. To mi je dodatna motivacija da napravim još jedan iskorak. Imamo ekipu od devet ljudi zaposlenih u čardi, ali isključivo ja kuham fiš paprikaš. Iako mi je to ponekad pomalo zamorno, cijeli dan provesti na otvorenom uz kotliće, mislim da je jedino takav pristup korektan prema gostima. Ova moja ugostiteljska priča je od početka prilično personalizirana i svi gosti očekuju da im ja skuham osobno fiš paprikaš. Imam svoj jedinstveni recept s pomoću kojega sam i pobjeđivao na brojnim fišijadama i logično, ne želim ga nikome otkriti. Eventualno ga mogu prodati, ali to košta 3000 eura“ kroz smijeh mi govori Denis.

Ako Baranjska kuća iz Karanca može imati Zimsku burzu kavanskih svirača i slične manifestacije, zašto i Čarda kod Baranjca ne bi imala svoj advent!?

Iza čarde se nalazi prostrano dvorište u kojem će se sve zbivati. Za advent će se dvorište prikladno dekorirati rasvjetom i rekvizitima. Kotlovina, kobasice u vinu, bijelo i crno kuhano vino, kuhana rakija nuditi će se gostima.

četvrtak, 9. studenoga 2017.

CROGOURMET 365 - OSJEČKI MUZEJ OKUSA UGOSTIO KUHARE OVJENČANE MICHELINOVIM ZVIJEZDICAMA

 
    written by Mario Jukić
    photo   by Muzej Okusa

Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom u 2017. godini organizira ukupno četiri radionice u sklopu projekta ˝Hrvatska 365 Gourmet˝. Cilj navedenih radionica je sudionicima osigurati vrhunski edukativni sadržaj te informacije o svjetskim trendovima u segmentu gastronomije i enologije, uključujući i marketinške trendove. Prva radionica održana je u Splitu 6. lipnja, druga u 14. lipnja u Opatiji, a treća 9.11. u Osijeku u Muzeju Okusa, najboljem restoranu Slavonije i Podunavlja. 


„Iznimna je čast Muzeju okusa, kao najboljem restoranu Slavonije i Podunavlja da je bio domaćin ovakve manifestacije, koja je po prvi puta održana u Slavoniji. Sjajan je osjećaj kuhati zajedno s vrhunskim svjetskim imenima u kuhinji Muzeja okusa.“, istaknula je Mirta Glavašić, voditeljica marketinga Muzeja Okusa.

Program je sadržavao interaktivne prezentacije u kojem su iskusni i nagrađivani svjetski kuhari prenosili svoja iskustva, znanja i kuharska umijeća.


Chef Lionel Levy iz Marseillea, pričao nam je o očuvanju i identitetu tradicionalne kuhinje te kako suvremenim tehnikama osvježiti jelovnik. Njegova poruka je bila „Branite recepte predaka!“ Naglasio je da je francuska kuhinja iako ima ogromno tradiciju svojevremeno bila pod jakim utjecajem stranih kuhinja, posebice španjolske, ali su se uspjeli otrgnuti tim utjecajima i vratiti se korijenima.


Lionel Levy u Toulouseu završio je ugostiteljsku školu i potom je duži niz godina radio u Parizu uz slavnog Alaina Ducassea. 1999. godine otvorio je svoj prvi restoran u Marseilleu gdje je radio prvenstveno sa domaćim proizvodima lokalnih ribara i poljoprivrednika oslanjajući se na regionalne, mediteranske recepte. 2005. godine dobio je i prvu michelinovu zvijezdicu. 



Potom je prodao dobro uhodani prvi restoran i jednu staru bolnicu u Marseilleu preuredio u hotel Dieu i zaposlio 48 ljudi. I u novom restoranu je slijedio dobro prokušanu formulu da gastronomija mora u potpunosti biti ukorijenjena u domaću kulturu i kuhinju. U Marseilleu je inicirao osnivanje asocijacije Gourmediterranee koja okuplja sve restorane koje njeguju takav koncept, počevši od običnih pizzerija, do restorana sa michelinovim zvijezdicama.

Večer prije je bio na večeri gdje je kušao perkelt od ribe. To ga je nagnalo da ovaj tradicionalni panonski specijalitet malo modificira, te je tjesteninu sa prženom slaninom izmiksao zajedno sa vrhnjem u blenderu, te time dao ribljem perkeltu jednu novu dimenziju.


Chef Filipo Saporito čije prezime inače u prijevodu s talijanskog jezika „ukusan“. Dolazi iz gastronomske regije Toskane, a sicilijanskih je korijena. Okrunjen je s jednom Michelinovom zvjezdicom. Naglasio je kako trebamo biti otvorenog uma i inspiraciju trebamo tražiti u lokalnim namirnicama i prikazati svoj karakter kroz hranu. Naglasio je da Toscana kao turistička regija ima i kulturu i povijest, ali da je dobra hrana ipak glavni motiv turističkih dolazaka.


Chef slastičar Yoan Dessarzin zastupnik je strpljenja i i strasti prema poslu.Vjeruje kako je potrebno vremena da bi se prikupilo znanje i iskustvo za kvalitetan nastavak rada i stvaranja novih slastica.
U nastavku se pridružio i Gabriel Vasquez, gastro – marketinški konzultant istaknuvši da trebamo prenijeti realan trenutak naše svakodnevnice u restoranu. Ukazao je na marketinšku snagu društvenih mreža i kako možemo emociju prikazati kroz priču koja prikazuje našu viziju i vrijednosti koje zastupano.


Mira Šemić ugodno nas je iznenadila svojim poznavanjem vina, a poseban naglasak tijekom prezentacije bio je na sljubljivanju hrane i vina. Također spomenula je da i veliki dio naših autohtonih sorti poput graševine i frankovke mogu se mjeriti sa svjetski poznatim sortama vinima. Mira je diplomirala je na WSET-u (Wine and Spirit Educational Trust), jednom od najpoznatijih međunarodnih vinskih programa sa sjedištem u Londonu. Ujedno posjeduje i titulu sommeliera 3. stupnja. Vodi i organizira 'Malu vinsku školu' u Ljubljani. Organizira i vodi brojne radionice i edukacije širom svijeta, te je stručni suradnik slovenskih novina 'Pet zvezdic' i 'Slovenske novice'. Radi kao konzultant i savjetnik za ugostiteljske objekte kojima pruža pomoć pri sastavljanju vinskih karti, spajanju vina s ponudom hrane, kao i edukacije osoblja. „O vinima stalno treba učiti, ali u njima treba i uživati. Vino se nikad ne pije radi žeđi, nego radi zadovoljstva“, rečenica je koju voli često ponavljati.
Sandi Paris, hrvatski sommelierski profesionalac naglasio je da trebamo obratiti pozornost na namirnicu, na  prilog i umak. Vino kao prehrambeni proizvod bitna je stavka koja daje visoki značaj sljubljivanju hrane i vina. Sandi Paris profesionalno se bavi vinima već 22 godine, čak četiri puta je bio pobjednik prvenstava sommeliera Hrvatske. Član je upravnog odbora Hrvatskog sommelierskog kluba i jedan od ocjenjivača vina i sommeliera na raznim natjecanjima.















25-26.11. - UDARNI PIVSKI VIKEND U SLAVONIJI


Zadnji vikend u mjesecu Studenom u Slavoniji se spremaju čak dvije opake pivske fešte. U Požegi se održava Zimska krigla (već osmo izdanje požeške krigle), a u četrdesetak kilometara udaljenom Slavonskom Brodu 3. Brodski festival piva i 2. Olimpivske igre.

U Sičicama, kod Nove Gradiške, u kušaonici OPG Bošnjak, održana je uvodna novinarska konferencija 3. Brodskog festivala piva, koji će biti održan u okviru 22. Katarinskog sajma u Slavonskom Brodu. Sajam će trajati od 23. do 26. studenog 2017. godine, održava se u dvorani Vijuš i oko nje.

Po tradiciji je to bila prilika da nazočni prvi kušaju ovogodišnje Katarinsko pivo, posebnu liniju koja se priprema samo za Katarinski sajam, a koju je proizveo OPG Bošnjak. Kako nam je rekao Mario Bošnjak, pripremljen je jedan schwartz beer, klasični crni lager, nešto lakši nego prošlogodišnje Katarinsko pivo, s nešto manje alkohola, ali uz lijepu punoću tijela i sjajan okus. Riječ je o pivu koje nije za prodaju, proizvedeno je posebno za ovu prigodu i može se piti samo na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu. Za ovo pivo korištene su 4 vrste slada iz novogradiške tvornice Slavonija slad: jedan novi crni slad, chocolate, karamel i pilsner. Korištene su i tri vrste hmelja: Aurora, Styrian Golding i Zeus. Majstor piva je Dario Bošnjak.

Izražavajući svoje zadovoljstvo s organizacijom prethodna dva festivala piva, dogradonačelnik grada Slavonskog Broda Hrvoje Andrić je naglasio da je Katarinski sajam postao nezamisliv bez festivala piva „To više nije samo popratni, već nezamjenjivi usporedni program sajma. Koristim ovu priliku da pozovem sve Brođane, ali i sve ljubitelje piva i  ljude željne dobre zabave i druženja, da nas posjete. Ja stalno ističem da smo s ovim festivalom piva dobili jedan srednjoeuropski, urbani štih, jednu kulturu provođenja kvalitetnog vremena na otvorenom, zajedničkom prostoru.“

Mario Pejić, direktor Brod – turista koji je od ove godine preuzeo izvršnu organizaciju Katarinskog sajma rekao je slijedeće„I ove godine nas čeka gastro manifestacija 'Kuhajmo slavonski' svaki dan od 10 da 21 sati, show cooking koji traje dva dana sajma, a vodi ga naš proslavljeni chef Tihomir Krijan, koji će nam u Brod dovesti dvadeset i pet vrhunskih majstora kuhara. Tu je uz Festival piva i jedan poveći šator Tone Tonkića, gdje će pod sloganom '160 kvadrata šokačkog inata' naš Tona kuhati fiš, čobanac, specijalitete od riječne ribe, uz odličnu ponudu domaćih slavonskih vina. Zatvaranje sajma je u nedjelju, a važno je reći da smo za posjetitelje izvan Broda osigurali niz popusta. HŽ daje popust od 40%, Autotrans Rijeka ima povratnu kartu od Zagreba do Slavonskog Broda po cijeni od 50 kuna.“


Željko Špalat, vlasnik Kuće piva, predstavio je program Festivala piva „Posebno sam sretan i ponosan što ove godine imamo čast da u programu festivala konačno možemo ponuditi i naše, Brodsko pivo. Kao i svake godine želimo da se taj festival razvija i da dođe na jednu još višu razinu. U četvrtak ćemo krenuti sa spektakularnim pivskim maratonom, čiji će start biti na Korzu, točnije na brodskom keju. Već sada pozivam Brođane da dođu na Korzo u 16 sati, jer ćemo ih na početku maratona počastiti Brodskim pivom. Maratonci će krenuti s Korza prema dvorani Vijuš, a pobjednik će imati čast otvoriti 2. Olimpivske igre u subotu 25. studenog.

U četvrtak nam sviraju Rockeri iz Nove Gradiške, Fair play i Puls, uz DJ Dumu koji će tamo biti sve dane. U petak u glazbenom programu imamo Memorijal 'Zdravko Fostač Ata' na kojemu će nastupiti nekoliko sjajnih brodskih rock bandova, a za posjetitelje festivala ćemo organizirati nagradne igre i pivska natjecanja.

U subotu nas čekaju druge Olimpivske igre, koje počinju defileom svih ekipa od Kuće piva do festivalskog šatora. Već nam se prijavilo petnaestak ekipa iz čitave Slavonije, pa čak i iz Novog Sada i izuzetno smo sretni zbog toga, a ja koristim priliku da pozovem i ostale ljubitelje zabave da se prijave. Ove godine u programu Olimpivskih igara imamo pet disciplina: pojedinačno natjecanje u brzom ispijanju piva, štafetno guranje pivskih bačvi, natjecanje u što dužem držanju pivske krigle, ekipno ispijanje piva i natjecanje u kojem tražimo najveći pivski trbuh. Posebno moram istaknuti da je naš trener Pivomir Hmeljovski obavio vrlo kvalitetne  pripreme i očekujemo uvjerljivu pobjedu, a i moramo uzvratiti ekipi Bošnjak craftinga koja je lani pobijedila na Olimpivskim igrama.

U večernjem programu, nakon igara, po prvi put u Slavonskom Brodu nastupa naš Vlado Bašić, uz TS Rubato. To nam je posebno drago, jer je Vlado ostvario lijepu glazbenu karijeru, ima nekoliko velikih hitova (koje su pisali i naši Brođani, Mirko Šenkovski Geronimo i Željko Zovko), a dosad u Brodu nije imao svoj koncert.“

Trener Pivomir Hmeljovski se nazočnima obratio posebnim priopćenjem: „Iza nas je još jedna pivska godina i slijedi kulminacija ili ono što pivoljupci zovu 'Majka svih pijanih majki' – pivski grand slam – OLIMPIVADA. Ovo je druga godina da nastavljam suradnju sa hrvatskim pivskim savezom i njenim predsjednikom gospodinom Špalatom koji mi je i ove godine ukazao povjerenje da vodim Brodski tim pivopija.

Osvrćući se na prošlogodišnju Olimpivadu, mogu reći da možete dati sve od sebe ali neke stvari jednostavnu nisu u našoj kontroli, pa tako da nam se u samoj završnici natjecanja ozlijedio ključni napadač gospodin Pipko, naime dogodio se zamor jednjaka, što je za posljedicu imalo smanjenje protočnosti, te nismo smjeli riskirati veću ozljedu, a postojao je i  rizik da više, ne daj Bože, neće moći popiti ni jedno pivo pa sam ga morao povući iz igre i staviti za šank.

Trenirajući za olimpivadu Pipko je ne samo pio svoje pivo nego i sve što je ostalo u drugim kriglama, što samo govori o njegovoj predanosti i trudu da bude najbolji, a to ga je nažalost na kraju i koštalo, grlo je jednostavno popustilo. Posljedično gospoda iz Gradiške su nam u posljednjim sekundama zabili gajbu i izbili zlato iz ruku.

Iako sam bio zadovoljan drugim mjestom, moj cilj je vrh OLIMPVA te sam morao uvesti neke promjene. Tako da sam se nekim igračima zahvalio, te započeo potragu za nebrušenim dijamantima. Svaki četvrtak u kući piva organizira se natjecanje u ispijanju piva koje pomno pratim te sam probrao nekoliko prirodnih talenata koje sada brusim do perfekcije.

Ove godine imam i plan A i B i C i D. Specijaliste i za svijetlo i tamno pivo i više ništa ne prepuštam slučaju. Naše rivale iz Gradiške i Đakova očekujem na revanšu a ostalima poručujem da dođu ako smiju. Završio bi uz riječi moga senseia i čovjeka zaslužnog za pivski gen koji sam naslijedio, moga oca – 'Nije krigla boca'.“


Jedan od neizostavnih suorganizatora festivala i pionir craft pivarstva u Slavoniji, Mario Bošnjak je istaknuo: „Izuzetno mi je drago da nastavljamo ovu tradiciju i što nas je grad Brod prepoznao kao partnera u ovom projektu. Mi smo već desetak godina na Katarinskom sajmu, a kuhanjem piva se bavimo skoro dvadeset godina. Brodska pivska scena je jedna od prvih ozbiljnijih scena koja nas je prepoznala. Izuzetno sam ugodno iznenađen uspjehom Brodskog festivala piva, a i ovogodišnjeg craft festivala u brodskoj Tvrđavi. Ima još jedna poveznica sa Brodom, a to je da moje prvo kuhanje piva i receptura, kreće od jednog Brođanina, Damira Markovića, koji je već druga generacija u Scwharzenbekeru i kuha istoimeno pivo. On je često u Brodu, biker je i on me je naučio kuhati prva piva, od njega sam 2007. godine kupio prve kotlove i tako je sve krenulo.“

Predsjednik požeške udruge pivara Tin Lehner za razliku od ekipe iz Slavonskog Broda bio je poprilično samozatajan, mnogi će reći s razlogom: „Prvotno smo planirali 150 sudionika, na kraju smo broj sudionika ograničili na 200. Cilj nam je da kada je u pitanju Zimska krigla nastavimo tradiciju malo intimnijeg druženja. Inače za razliku od ljetnog izdanja krigle Zimska krigla je prvenstveno zamišljena kao okupljanje i razmjena iskustava samih homebrewera i gotovo sva mjesta su nam već unaprijed popunjena“

No i za one koji ne upadnu na Zimsku kriglu nema beda, jer u obližnjem  Slavonskom Brodu isti dan se također održava pivska veselica. Tako da će vrhunskog piva u Slavoniji zadnji vikend u Studenom mjesecu biti za sve, i to u neograničenim količinama. PIVILI!




srijeda, 8. studenoga 2017.

NAJAVA - 4. FESTIVAL VINA, DELICIJA I UGODNOG ŽIVLJENJA WINEOS


U prostorijama vinoteke "Vinita" održana je 3. 11. prva najavna konferencija za novinare četvrtog izdanja festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS, koja će se 1. i 2. prosinca održati u najužem središtu Osijeka, u prostorima Esseker centra.

WineOS ove godine ponovno dovodi sve najvažnije vinare s istoka Hrvatske, a međunarodni karakter opravdat će gosti iz susjednih država. Ujedno će, kao i prethodnih godina, posjetitelji festivala imati prigodu uživati u raznim delicijama. Za vinare, novinare i posjetitelje oba dana sajma održavat će se radionice. Festival i ove godine organiziraju Vinoteka "Vinita", te udruge "Graševina Croatica" i "Dekanter".

"Četvrti WineOS okupit će 70-ak izlagača. Uz najznačajnije proizvođače vina iz regije Istočna kontinentalna Hrvatska imat ćemo goste iz Mađarske, Slovenije, Bosne i  Hercegovine te Srbije. To će festivalu ponovno dati međunarodni karakter, a uz goste iz drugih hrvatskih regija dodatno će zainteresirati naše sugrađane. Za vinare, novinare i posjetitelje organizirali smo i radionice koje će se održavati oba dana festivala, a uskoro ćemo objaviti i njihove teme te raspored. Moram istaknuti da će sadržajno radionice biti uvjerljivo najbolje do sada te će oni koji ih budu pohađali imati prigodu saznati nešto o rijetkim sortama, isprobati sjajna vina iz Hrvatske i susjednih zemalja te saznati mnogo zanimljivosti", istaknuo je organizator WineOS-a Vinko Ručević.


Ručević je posebno potencirao novosti koje će ove godine pratiti WineOS, u prvom redu gala – večeru koja će se održati dan prije početka festivala, dakle 30. studenog, u restoranu "Muzej Okusa": "Ideja je bila organizirati gastronomski događaj kakvog do sada nije bilo u našem gradu. Animirali smo najbolje restorane koji su spremno prihvatili naš poziv pa će posjetitelji imati prigodu probati najbolje zalogaje koje će pripremati chefovi Osječkih restorana. Očekuje nas sedam sljedova hrane praćenih vinima koja će za tu prigodu odabrati jedan od najboljih sommeliera Hrvatske Mario Meštrović. Ulaznice će biti u prodaji od sljedećeg tjedna po cijeni od 390 kuna, a, sudeći po dosadašnjim kontaktima, mjesta neće biti dovoljno za sve zainteresirane."

Još jedna novina ove godine bit će ocjenjivanje sljubljivanja kulina i vina WineOS Trophy. Taj će događaj biti organiziran u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Osijek. Prijave vinara su u tijeku, a stručni ocjenjivački sud isprobat će kako se vrhunska slavonska i baranjska delicija sljubljuje s vinima sorti graševina i frankovka. "Već 17 godina za redom radimo ocjenjivanje kvalitete slavonskog i baranjskog kulina, a sljubljivanje s vinom logičan je korak naprijed. Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek spremno se uključila u ovu akciju i drago nam je što se na ovaj način šire naše već tradicionalne aktivnosti", rekao je Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek.


U organizaciju se ponovno uključila udruga "Graševina Croatica" čiji je predstavnik Josip Pavić ovom prigodom naglasio da je predstavljanje lokalnoj publici, ali i ugostiteljima iz cijele Hrvatske i šire, iznimno važno. "WineOS vidimo kao središnje mjesto za predstavljanje vina i vinara istočne Hrvatske te jedan od najvažnijih događaja u vinskom kalendaru. I ove smo se godine odlučili aktivno uključiti u organizaciju te vjerujem kako će posjetitelji biti zadovoljni. Rast interesa za vrhunskim vinima, koji vidimo posljednjih godina, jamči da ćemo ponovno imati velik broj posjetitelja."

Ove godine Osječko – baranjska županija odlučila se uključiti uz jaču financijsku potporu kao pokrovitelj festivala. Zamjenik župana Goran Ivanović naglašava da je vino značajan proizvod u smislu privlačenja gostiju i jačanja turističke ponude. "Za našu županiju WineOS ima velik značaj. Smatram kako su događaji ovog tipa važni za cijelu regiju u promociji vrhunskih proizvoda i turizma. Turizam je, uostalom, jedna od gospodarskih grana koju ćemo nastaviti snažno poticati i razvijati, jer smatramo da imamo što ponuditi gostima, i time podići ukupno gospodarstvo. Vino i delicije neizostavan su dio ponude i tradicije značajne za našu turističku ponudu pa stoga WineOS, kao jednu od najvećih manifestacija tog tipa u Hrvatskoj, također želimo snažno podržati."

Željko Lončar iz Ureda gradonačelnika Grada Osijeka ističe kako je prosinac vrijeme u kojem se u gradu događa velik broj događaja, a WineOS definitivno spada među najvažnije u kalendaru. "Osijek je u sredini jedne zanimljive regije u kojoj se nalazi veći broj vinogorja, ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim Mađarskoj i Srbiji. Upravo zato značaj WineOS festivala je da predstavi Osijek i privuče ljude iz šire regije u naš grad."


Predsjednik udruge "Dekanter" Boris Ocić rekao je da je WineOS sjajna prigoda sugrađanima za isprobavanje vina i učenje o njima. "Glavni cilj naše udruge je promicanje vinske kulture i gastronomije kao osnova turističke ponude. Smatram da je educiranost lokalnog stanovništva po tom pitanju jako važna, a WineOS je najbolja prilika da se nauče nove stvari te da privučemo sugrađane i goste na cjelogodišnju edukaciju kroz razne događaje u Osijeku i okolnim mjestima. Upravo na ovom festivalu posjetitelji mogu isprobati razna vina koja do sada nisu kušali te od vinara naučiti ponešto o načinu proizvodnje, degustacije i općenito uživanja u njima. Stoga pozivam sve koji vole vino da dođu na WineOS i nauče još više uživati u vrhunskim proizvodima koje nudi naša vinska regija."


WineOS će oba dana početi u 15 i trajati do 21 sat. Ulaznica stoji 50 kuna, a u cijenu je uračunata i posebna festivalska čaša te brošura, odnosno vodič za posjetitelje. 

utorak, 7. studenoga 2017.

DAN OTVORENIH VRATA – VINA BELJE

    
    written by Mario Jukić  
    photo   by Gordan Trtanj / #go2baranja

Baranja je na netom održanim Danima hrvatskoga turizma u Malom Lošinju dobila prestižnu titulu najbolje ruralne destinacije Hrvatske za 2017 godinu. Tim povodom Vina Belje u subotu, 04.11.2017. organizirali su DAN OTVORENIH VRATA s ciljem upoznavanja šire javnosti sa njihovim starim podrumom u Kneževim Vinogradima i novom vinarijom u Kamencu uz degustaciju beljskog vina i baranjskog kulena.
Svaki puni sat posjetitelji su imali obilazak uz stručno vodstvo podruma, a mogli su se i fotografirati na beljskom Vidikovcu koji se nalazi usred Beljske vinske ceste, u srcu vinograda. Cijeli ovaj event je ovjekovječio fotograf Gordan Trtanj, tvorac iznimno popularnog vizualnog brenda #go2Baranja koji za cilj ima prezentaciju i popularizaciju Baranje kao turističke destinacije.



Kroz stari podrum provela nas je direktorica marketinga i odnosa s javnošću Belja d.d. Ljiljana Vajda – Mlinaček. Stari beljski podrum datira iz 1526. godine kada se u zapisima spominje kao tursko skladište i konjušnica. Međutim, podrum je izgrađen i prije ere osmanlijskih osvajanja, ali ga oni, budući da im je religija zabranjivala konzumaciju alkohola nisu koristili kao mjesto za sazrijevanje i čuvanje vina. Inače tradicija proizvodnje vina na baranjskom području, na lokalitetu Banovog Brda datira od antičkog Rima i rimskog cara Proba, a Rimljani su Banovo Brdo nazivali Mons Aureus, tj. zlatno brdo. Analogno tome, nakon protjerivanja Turaka od strane austrijskog vojskovođe Eugena Savojskoga koji je bio i prvi vlasnik poljoprivrednog dobra Belje, Banovo Brdo počinje se nazivati Goldberg. Danas ime Goldberg nosi linija najprobranijih beljskih vina. Graševina je najraširenija sorta u vinogradima vina Belje, a najbolje rezultate u svjetskim razmjerima daje baš na području Podunavlja, u koje spada i baranjsko vinogorje.


Specifičnost Baranje je i stil građenja vinskih podruma. Naime, Baranju karakteriziraju vinski podrumi horiznotalno ukopani u brdo, koji se ne spuštaju puno ispod zemlje, a nazivaju se gatori. Posebno je velika koncentracija gatora u Zmajevcu, a beljski stari podrum u Kneževim vinogradima najveći je pojedinačni gator.
Belje je specifično po tome što rade vina isključivo od grožđa iz vlastite proizvodnje. Naime Belje je sa 650 hektara nasada vinove loze najveći proizvođač grožđa u Hrvatskoj. Pojedine vinarije proizvedu i više vina od Belja, ali se pri tome oslanjaju na grožđe iz otkupa.



Stari podrum je 2009. godine temeljito renoviran. Prilkom restauracije podruma poštovani su  i svi konzervatorski zahtjevi, te je između ostaloga uvezena i stara cigla iz Austrije. U starom podrumu vino odležava isključivo u drvenim bačvama koje su kapaciteta 10 000 litara, a u novoj vinariji u gigantskim inox tankovima. Drvene bačve su napravljene od slavonskoga hrasta iz Spačve, ali su ručno proizvedene u Italiji, jer jednostavno u Hrvatskoj ne postoji tvrtka koja proizvodi bačve takvih karakteristika. U inoxu odležava uglavnom graševina i ona je lepršavije i svježije vino jer relativno brzo ide na tržište. Nasuprot tome vino u drvetu leži i čuva se i po nekoliko godina i time dobiva dodatnu notu zrelosti i odležalosti. Najstarija boca vina je cabernet franc iz 1949. godine, a osim toga podrum ima i vrlo brojnu i vrijednu arhivu.


Najstarija butelja vina u podrumu nije sorte graševina koja je najkarakterističnija za ovo područje, već cabernet franc. Široj javnosti je malo poznato da je Vilanny koji je uglavnom poznat po svojim sjajnim crvenim vinima  i koji se nalazi u mađarskome dijelu Baranje nekoć, prije trianonskog sporazuma bio integralni dio beljskog veleposjeda. Upravo u vilanjskom vinogorju glavni fokus je na proizvodnji cabenet franca.



Uz stručno vodstvo i razgledanje podruma posjetitelji su imali priliku kušati beljsku graševinu i kulen.Nakon starog podruma posjetili smo gigantsko zdanje nove vinarije u Kamencu, prethodno vozeći se na potezu od Kneževih Vinograda do Kamenca paralelno uz greben Banovog Brda. Ondje se služila mlada graševina ovogodišnje berbe. Nova vinarija je potpuni kontrast staroj, koliko god stari podrum odisao rustikalnošću, toliko novi odiše modernizmom. 

nedjelja, 5. studenoga 2017.

FESTIVAL PIVA ĐAKOVAČKIH PIVARA – ODLIČAN HOMEBREW EVENT U SRCU SLAVONIJE

    written by Mario Jukić
    photo   by Slavko Jakšić Hir

U subotu, 4. studenog u Đakovu - srcu Slavonije održalo se drugo izdanje Festivala piva đakovačkih pivara. Event se zbio u prostorijama lokalnog dobrovoljnog vatrogasnog društva, što je i sasvim prikladno imajući u vidu da vatrogasci u načelu vole, a i mogu poprilično popiti.

Na ulazu nas je dočekao pivovnik – zanimljiva, korisna i informativna brošura koja je ujedno poslužila i kao glasački listić za najbolje festivalsko pivo. Kako je u pivovniku navedeno Festival piva đakovačkih pivara: „je zamišljen kao događaj koji će okupiti pivare i ljubitelje craft piva na području grada Đakova i šire. Nekolicina đakovačkih pivara pokrenula je ovaj događaj kako bi sugrađanima približili proizvodnju domaćeg piva i prezentirali đakovačku pivsku scenu. Edukacijom i zanimljivim programom festival nastoji potaknuti zanimanje posjetitelja za kvalitetnim pivom i proširiti pivsku kulturu u gradu Đakovu.“


Natjecateljska piva bila su postavljena na četiri punkta. Na prvome punktu točio se porter Petra Zrakića, te blond ale i amber ale Domagoja Nađa. Na punktu broj dva nudili su se red indian pale ale i american pale ale Tome Plavčića i stout Ante Šimića. Na punktu broj tri Vlatko Stanković točio je indian pale ale i blond, a Ivan Bravić kriek lambic i keler. Na četvrtom punktu mogli smo kušati california common, witbier i american pale ale homebrew dueta koji čine Zdravko Mijatović i Ivan Nikačević, a Željko Sabljić je točio belgian ale i stout. Odlična piva i odlična atmosfera.


Osim đakovačkih pivara na festivalu su sudjelovali i članovi Panonskog pivarskog sindikata sa sjedištem u Osijeku, homebreweri iz Zagreba, Slavonskog Broda, Požege, Kitišanaca… Bilo je tu i natjecanja u brzinskom ispijanju piva u dvije kategorije – muškarci i žene. Muškarci su morali eksirati 0.5 l, a žene pak 0,33 l piva. U ponoć je bilo proglašenje najboljega piva po izboru publike – a to je bila red IPA Tome Plavčića, a tada se točio i festivalski pivski šampanjac.


Na festivalu se predstavila i prva i zasad jedina craft pivovara iz Đakova – Black Hat. Inače Black Hat je izvorno bila prva osječka craft pivovara, a promjenom vlasnika preselila se u Đakovo i sada je vodi Senka Matijaković, po struci diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije i procesnog inženjerstva, rodom Virovitičanka, kako sama kaže od osme godine zaljubljena u motore, a moto svijet je dio njenoga života, ljubiteljica dobre hrane, pića i veselog društva.


O tome kako se našla u ovom poslu Senka kaže da s obzirom na stanje u Slavoniji i nemogućnost pronalaska posla u struci bile su dvije opcije – pokušati samostalno raditi ili kao dobar dio njenih prijatelja seliti negdje u inozemstvo. Ukazala se prilika preuzeti pivovaru Black Hat iz Osijeka, od njenih dugogodišnjih prijatelja Igora Ilića i Danijela Božurića također ljubitelja motora, koji zbog nedostatka vremena više nisu mogli voditi posao.

„Najveća prednost u svemu je ta što je bio kvalitetno odrađen start (postavljen pogon, ambalaža, logo, etikete), što iziskuje puno vremena, kojeg uz dvije male curice u pelenama jednostavno nisam imala. Uz obitelj i kućanstvo sama voditi posao kao vlasnik, direktor i jedini radik nije niti malo lako, zbog toga ne radim još punim kapacitetom, ali svaki početak je naporan i težak. Sve u svemu odlučila sam raditi, ustrajati u poslu i boriti se kud god da me to odvelo.“


U ponudi imaju blond ale i black indian pale ale. To su pivski stilovi s kojima je Black Hat u Osijeku i krenuo, a uz manje izmjene recepture nastavljena je proizvodnja u Đakovu, gdje je jako dobro prihvaćeno. U planu joj je napraviti jedno đakovačko pivo koje bi bilo samo lokalno dostupno na području Đakova. Također u budućnosti planira izbacivati i sezonska piva.


O stanju i perspektivama hrvatske craft scene Senka kaže da scena iz dana u dan raste i sve je više jako dobrih i kvalitetnih piva u ponudi, no ima tu još puno prostora za širenje, posebice ako uzmemo u obzir da je velika većina Hrvata još uvijek vjerna komercijalnim lagerima, što iz navike, što iz neznanja, ali ljudi se polagano navikavaju na kvalitetno i domaće craft pivo. „Na svima nama, vlasnicima malih craft pivovara je zadaća napraviti dobro i kvalitetno pivo, osvijestiti ljude i samim time privući veći broj potrošača craft piva.“

nedjelja, 29. listopada 2017.

AL SE NEKAD DOBRO JELO - BARANJSKA UŽ'NA, FANTASTIČAN GASTRO DOŽIVLJAJ U JAGODNJAKU


Gastro hedonistima & avanturistima prva asocijacija kada se spomene Jagodnjak nisu jagode već kulenijada koja se održava u lipnju i koja je najveća i najbolje organizirana fešta od kulena u cijeloj državi. Od ove godine Jagodnjak ima još jednu gastro manifestaciju koja zaslužuje pažnju, respekt i obavezan posjet svakog gastro turista koji drži do sebe.

Udruga žena „Sretne i spretne“ iz Jagodnjaka organizirala je po prvi puta gastro manifestaciju Baranjska už'na. Cilj je bio na jednome mjestu prezentirati tradicionalna baranjska jela. Sarma, trganci, slana pita sa sirom, šterc, jagnjetina, pohovana piletina, pita krumpiruša, drobac, sukanci, papula, utrgano u pile, ruskavci, kolač od paradajza, šnenokle, lenja pita, debela pita, bačka pita samo se neke od delicija koje smo imali priliku kušati.


Predsjednica udruge Radmila Stojković upoznala nas je sa motivima organizacije ove manifestacije. „Cilj nam je otrgnuti stara jela, jela naših baka, jela na kojima smo odrasli od zaborava. Ove sve delicije plod su truda  ruku naših članica. Sve je napravljeno od domaćih sastojaka i na tradicionalan način. Imajući u vidu da baranjsku už'nu organiziramo po prvi put nismo imale predodžbu koliko će ljudi doći na ovu manifestaciju, čak smo se pomalo pribojavali da posjeta podbaci, ali kao što vidite na kraju se traži stolica više. Ovo je samo početak i još postoji čitav niz starinskih jela koja se trebaju ponovno otkriti, zapisati recepte i u konačnici napraviti ih i prezentirati široj javnosti. Jedna od temeljnih djelatnosti naše udruge je i prezentacija izvorne gastronomije. S obzirom na tradiciju koju imamo pred nama je na sreću još puno posla i sličnih manifestacija.“


Mjesto događanja je bila etno kuća Sanja koja je, kako i ime sugerira uređena u rustikalnom stilu i obiluje brojnim retro detaljima poput starih strojeva i alata, bačvice koje vise sa stropova, rogovlje od ovnova, bikova i jelena, vintage radio prijamnici, izrezani novinski članci iz nekih prohujalih vremena…



Inače etno kuća Sanja je kompleks koji obuhvaća tri građevine i prostrano dvorište sa sjenicama. Prva kuća je izvorna izdužena panonska kuća sa trijemom, druga kuća je manje površine i pokraj nje se na otvorenome kuhao i odličan čobanac, a treći objekt je relativno nedavno sagrađen, ali u retro stilu. Karakterizira ga veliki središnji ciglom zidani stup i moćna drvena konstrukcija stropa sa potpornim gredama. Posjetitelji su bili optimalno raštrkani po cijelom kompleksu, a onda se vrijeme naglo pogoršalo, izrazito jak vjetar u kombinaciji sa kišom, pa su se svi skupili oko stola, te je u jednome trenutku stvarno postalo pretijesno.



Inače, što se gastronomije tiče, Baranja je brend, tu nema dvojbe. Ali isto tako u restoranima koji se nalaze na baranjskoj turističkoj transverzali, na potezu od Bilja do Zmajevca uglavnom je zastupljena gastronomija temeljena na riječnoj ribi i mljevenoj paprici (fiš paprikaš, perkelti od ribe, šaran na rašljama, itd.) o čemu detaljno pišem u ediciji reportaža „Najbolji baranjski restorani“. To je i logično budući da su navedeni restorani smješteni uz velike vode. Restorani na području općine Bilje smješteni su blizu Kopačkoga rit, a restorani u općini Kneževi Vinogradi relativno blizu Dunava i njegovih rukavaca. I u Bilju, Kopačevu, Lugu, kao i u Suzi i Zmajevcu živi brojno stanovništvo mađarske nacionalnosti koje njeguje kulturu proizvodnje mljevne paprike, tog crvenoga zlata.



Međutim Jagodnjak predstavlja jednu drugačiju, nedovoljno istraženu i valoriziranu Baranju; koja tradicionalno nije bila usmjerena na ribarstvo, već na stočarstvo. Isto tako Jagodnjak je i dovoljno udaljen od vinorodnog Banovog brda, pa umjesto vina, na stolu nas je logično dočekala domaća rakija, taj nedovoljno vrednovan voćni nektar. No ipak ni ovdje nije nedostajalo vina, svoja odlična vina točio je Oliver Novački iz karanačke vinarije Svijeli dvori.



Žene iz udruge su za ovu priliku tiskale i knjižicu sa receptima. Cilj im je da se ove stare, provjerene, ali i pomalo zaboravljene delicije ponovno populariziraju i opet postanu standardni dio prehrane u kućanstvima, ali i restoranske ponude.

Jedno od starih, a super jednostavnih jela su i trganci. Za trgance su Vam potrebni samo brašno, jaja, sol i voda. Priprema: od oštrog brašna, jaja, soli i malo vode zamijesi se tvrđe tijesto. Tijesto se potom oklagijom razvalja i potrebno ga je ostaviti da se malo prosuši. Prosušeno se tijesto rukama trga na sitne nepravilne komadiće – trgančiće. Trgančići se mogu dodati raznim čorbama, te skuhani koristiti u kombinaciji s krumpirom ili kupusom. Od istoga tijesta se rade i široki rezanci i krpice.



Trganci se odlično slažu između ostaloga i sa piletinom. Tako smo imali priliku kušati i Utrgano u pile. Sastojci za ovaj specijalitet su mast, luk, mrkva, peršin, paškanat, sol, crvena paprika. Naravno potrebno je i cijelo rastrančirano pile, vegeta (dašak modernosti), te neizostavni trganci. Priprema: sitno sjeckan luk popržiti na malo masti, tu dodati povrće sjeckano na kolutove i komade mesa. Sve dobro izdinstati. Kad se zapržilo dodati začine i zaliti vodom. Kuhati na jačoj vatri dok meso nije gotovo. Na kraju dodati prethodno napravljene trgance i peršinov list.



Drobac je super jelo koje kombinira, stari kruh, svinjsku mast, rižu i iznutrice od pileta. Tome još treba pridodati i luk sol, crvenu papriku i papar. Priprema: na masti dobro upržiti sitno sjeckani luk, dodati kockice kruha i njih malo upržiti. Zatim dodati kockice prethodno skuhanih pilećih iznutrica. Sve dobro začiniti i dodati kuhanu rižu.

Šterc, kako i samo ime sugerira je delicija koju su žitelji Jagodnjaka baštinili od Nijemaca (folksdojčera) koji su nekoć živjeli u Jagodnjaku. Jedan od poznatih Nijemaca rođenih u Jagodnjaku je i čuveni graditelj orgulja Joseph Angster. Za šterc su potrebni krumpir, luk, mast, sol, crvena paprika i papar. Priprema: krumpir stavimo da se kuha. Na masti dobro upržimo sitno sjeckan luk, dodamo začine i kuhani krumpir. Sve dobro izmiješamo na vatri da se sjedini i da se krumpir raspadne na komadiće.



Baranja je prijelazno područje između Slavonije i Bačke, pa se gastronomija sve tri  panonske regije međusobno prožima. A kolač koji me se najviše dojmio je Bačka pita. Za navedenu slasticu potrebno je 2.5 dcl mlijeka, 5 dcl vode, 1 žlica šećera, 1 kvasac, 1 žličica soli, brašno, 4 žlice masti, 2 žumanjka, grožđice, orasi. Priprema: Zamijesiti mekano tijesto od navedenih sastojaka. Dobro ga izraditi na dasci da bude elastično. Tijesto podijeliti na dva dijela, i oblikovati okruglo, rastanjiti oklagijom na dva prsta debljine, premazati uljem i ostaviti da se poležači. 4 žlice masti oprati u hladnoj vodi. Opranu mast pomiješati sa dva žumanjka i 2 žlice šećera. Pripremiti stolnjak za rastezanje, posuti ga brašnom, tijesto staviti na sredinu, premazati s pripremljenom mašću i rastegnuti. Posuti sa orasima i grožđicama. Deblje krajeve otkinuti, uvrnuti po dužem dijelu i uplesti. Staviti u tepsiju, premazati mašću i pustiti da buja u tepsiji otprilike pola sata. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 °C.



A kad se već spominje i Bačka, moram priznati da sam se ugledavši stol sa specijalitetima u etno kući Sanja odmah sjetio stihova panonskoga Barda iz Bačke Đorđa Balaševića i njegove legendarne pjeme Al se nekad dobro jelo.

Odjedared - astal šaren, sos paradajz, krompir baren,
suve šnicle, ko promincle, kara-batak svakom.
Na podvarku ćurka, zna se. Gdi je ćurka, tu je prase.
Onda torte, razne sorte i rezanci s makom.
Ej, kad se samo setim, al se nekad dobro jelo, baš!“

Mladoj, ali agilnoj udruzi „Sretne i spretne“ svaka čast na organizaciji ovoga eventa i unaprijed se radujem njihovim novim projektima. Samo nastavite kao i dosad - sretno i spretno!

subota, 21. listopada 2017.

VIKEND ZDRAVE PREHRANE BY GEEKETA & OPG FILAKOV


Popularna osječka food bloggerica i nutricionistica Andrea Krivak Geeketa organizirala je zanimljiv i koristan event pod nazivom Vikend zdrave prehrane u suradnji sa trgovinom Voće i povrće Filakov.

Event je počeo u subotu prijepodne, u 10 sati, a imali smo priliku kušati čitav niz zanimljivih gastro poslastica made by Geeketa: kruh sa bananom i konopljinim brašnom, muffini sa buternut tikvom, pesto sa špinatom, integralni keksići sa čoko medom, fit salata, batat krempita…Osim što je napravila sve ove delicije Andrea je dijelila nutricionističke savjete, te prisutnima odgovarala na sva njihova pitanja vezana uz prehranu.


Osim što ima svoj blog, vlastiti youtube kanal, kolumnu „Andreina špajza“ na najčitanijem osječkom portalu osijek.031, te video kolumnu na portalu gastro.24sata.hr Andrea je prisutna na brojnim gastro eventima kao organizator ili pak kao sudionik; prošli mjesec pobijedila je na natjecanju Food bloggers battle koje održano u Hokus Okusu – čaroliji okusa sa svojim falafelama u toritilji i prženim čipsom sa pikantnim umakom i umakom od avokada.

Na Vikendu zdrave prehrane svoj kutak je imao i prvi slavonski brend ljutih umaka Slavonska krv. Čaruga, bećar, ljuta snaša i ajvarova seka brzo su stekli nove obožavatelje.


Domaćin eventa je trgovina Voće i povrće Filakov u osječkoj ulici Martina Divalta. Trgovina im se nalazi u Osijeku, a OPG u Gajiću. Gajić je pitoreskno šokačko selo na sjeveroistoku Baranje. U njemu je nekoć živio Jerko Zlatarić, osoba možda i najzaslužnija što se danas Baranja uopće nalazi u sastavu Hrvatske, a ne Vojvodine. Sjeveroistočno od Gajića nalazi se moćni Dunav, a jugozapadno pitomo Banovo Brdo. Filakovi imaju dva hektara plastenika u kojima proizvode rajčice, četiri vrste paprike (babura, špicasta, ajvarica, ljuta) i krastavce. Na vanjskim površinama uzgajaju kupusnjače (kupus, karfiol, kelj), bijeli i crveni krumpir, te jagode. Najpoznatiji su po rajčici, a baranjska rajčica Filakov je postala brend na kojemu su brojni trgovci htjeli (nezasluženo) profitirati.


„Čitava osječka tržnica prodavala je našu rajčicu“, ironično govori Darko Filakov koji je posao naslijedio od oca Stipe, „Međutim 80% toga nije bilo naše. Jednom je tata vođen glasinama incognito došao na tržnicu i vidio da je netko napisao na kartonu da prodaje rajčicu Filakov, na njegovo izričito pitanje odakle je ta rajčica prodavač mu je odgovorio da je to baranjska rajčica Filakov iz Gajića. Kad mu je otac rekao da je on Filakov iz Gajića prodavač je ostao bez teksta.

Kažu da je najgore  bilo što se pod imenom „rajčice Filakov“ svašta počelo prodavati, pa i ona rajčica lošije kvalitete, to im je rušilo ugled, pa je i to bio jedan od impulsa da stvore vlastite kanale distribucije robe do krajnjih potrošača, da otvore vlastite trgovine. Njihova intencija je kupcima ponuditi tržnicu u trgovini. Njihove trgovine su i kanal distribucije drugim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s područja cijele Hrvatske. Imaju u ponudi mandarine, suhe smokve i limun iz doline Neretve. Imaju i partnere poput OPG Lagator od kojih nabavljaju aroniju i med ili tvrke Panonian grain čije proizvode od konoplje također drže na svojim policama.


U Osijeku imaju četiri trgovine koje rade od sedam do dvadeset sati. Na otvaranje vlastitih trgovina osim zbog fejk „rajčica Filakov“ odlučili su se i zbog toga što su dosad najviše na njihovim proizvodima zarađivali prekupci sa veletržnice, a i otvaranjem vlastitih prodavaonica mogu se više posvetiti kupcima kroz neposredni kontakt s njima. Njihova proizvodnja je  ekološka. Uskoro planiraju otvoriti i web shop sa dostavom na kućni prag.  

Hvala Geeketi i trgovinama Voće i povrće Filakov, na ugodnom, korisnom i ukusnom druženju!