utorak, 25. travnja 2017.

DVORIŠTA u Nagyharsányu


 photo by: Szita Tamas


PROJEKT "DVORIŠTA" NAKON KOPAČEVA, VARDARCA I  U MAĐARSKOM  NAGYHARSÁNYU – RAZMJENA ISKUSTAVA TURISTIČKIH SUBJEKATA IZ HRVATSKE I MAĐARSKE 

Poduzeće Privilegium d.o.o. sa sjedištem u Kopačevu zajedno sa udrugom Ekotur prošle godine u jesen odlučili je pokrenuti projekt pod nazivom „Dvorišta“ i to s ciljem oživljavanja dvorišta starih baranjskih kuća. Osnovni cilj projekta je popularizacija ruralnog turizma, posebice baranjskih sela i to kroz kulturne i tradicijske programeDogađajima i manifestacijama organiziranim u selima prvenstveno se žele privući turisti iz urbanih sredina i posjetitelji iz drugih dijelova Hrvatske te susjedne Mađarske. U ožujku se jedno "dvorište" održalo u Vardarcu, a nakon uspješno održane manifestacije uslijedio je poziv da sličnu manifestaciju održe i u mađarskom dijelu Baranje.

Manifestacija je održana u dvorištu pansiona Aralica u selu Nagyharsány podno vapnenačkog brda Szársomlyó. To je kršno područje jedva pokriveno raslinjem, zato mještani to područje nazivaju Ördögszántás (vražjim oranjem). 
O djelatnostima i planovima Privilegiuma pričao sam sa voditeljicom marketinga, Editom Kalajdžić: 

  • Naše trgovačko društvo na hrvatskom je tržištu započelo s radom prije četiri godine kao tvrtka koja se bavi uslugama savjetovanja i menadžmentom. Glavni fokus našeg dosadašnjeg djelovanja bilo je savjetovanje pri osnivanju tvrtki te aktivnosti vezane za njih kao što je to projektni menadžment kod prijavljivanja na natječaje, razvoj poslovanja, savjetovanje, lobiranje. U 2016. godini odlučili smo razvoj naše tvrtke usmjeriti prema marketngu i turizmu, odnosno prema kreiranju brendova, organiziranju manifestacija i događaja te menadžmentu svih procesa koji služe realizaciji istihNaime, glavnim cilj nam je brojnim kulturno-zabavnim programima  unaprijediti i promovirati ruralni turizam cijelokupne BaranjeTvrtka je trenutno vlasnik 3 brenda: jedan je za proizvodnju grafičkih i multimedijalnih sadržaja, drugi je turističko-uslužna djelatnost, a treći je u službi očuvanja i zaštite kulturnog naslijeđa. Istinski se trudimo realizirati ideje koje mogu učiniti svakodnevni život bogatijim, zanimljivijim te time vjerojatno boljim i kvalitetnijim. Temelj našeg razmišljanja te aktivnog djelovanja je prije svega popularizacija kulturnog i prirodnog naslijeđa. Ta misao se provlači i kroz naša tri brenda i sve poslove vezane uz njih, međusobno ih povezuje i u neku ruku čini nerazdvojnim. 
    photo by: Szita Tamas

Turistički brend tvrtke Privilegium pod nazivom Travel to Baranya nastoji prezentirati hrvatsku i mađarsku Baranju kao jedinstvenu turističku destinaciju. Uspostavili su uspješnu suradnju sa nizom turističkih subjekata iz mađarskog dijela Baranje i potaknuli su razmjenu iskustava i umrežavanje sa hrvatskim turističkim agencijama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, vinarijama, izletištima, itd. Smatraju da je umrežavanje turističkih dionika i davatelja usluga, dobra suradnja sa lokalnim samoupravama i medijima jedini pravi put za kvalitetno brendiranje Baranje kao jedinstvene turističke destinacije u Europi. 

Na panel raspravi o mogućnostima i perspektivama međugraničnog umrežavanja turističkih dionika  je bilo riječi o potrebi povezivanja svih turističkih agencija koje rade na incoming platformi u svojevrstan cluster. Donesen je i zaključak da su kvalitetne i posjećene manifestacije nužne za brendiranje destinacije. Potom je bilo riječi o nadolazećim festivalima koji će se odvijati u Hrvatskoj; festivalu posvećenog pustarama, radnog imena Pustara fest, koji bi se trebao odvijati predzadnji tjedan u kolovozu i Liberty festu koji je planiran zadnji vikend kolovoza. Razmatrani su modeli njihova možebitnog uzajamnog povezivanja, te uvezivanja sa mađarskim festivalom  Ördögkatlan (Vražji kotao) koji se već desetak godina održava početkom kolovoza u pet mjesta podno Szársomlyó planine, na već spomenutom Ördögszántásu (Nagharsány, Kisharsány, Villánykövesd, Beremend, Vylyan).  

Nakon završene panel diskusije sudionici su posjetili obližnji nacionalni park skulpture s više od stotinjak slobodno postavljenih kipova domaćih i inozemnih umjetnika.  Naselje i park skulpture su centralno mjesto  festivala Ördögkatlan, koji je od 2008. godine postao  jedan od najpoznatijih manifestacija u Mađarskoj, a koji posjetiteljima nudi koncerte, radionice, performance, edukacije, degustacije... Prošle godine je taj festival posjetilo preko 60.000 ljudi, što je fascinantna brojka ima li se u vidu da se odvija u pet malih sela prilično udaljenih od većih urbanih centara.  

  photo by: Szita Tamas

Intencija je taj mađarski know how implementirati u hrvatsko podneblje i napraviti jedan snažni festival koji bi mogao nastati i sinergijskim spajanjem više manjih festivala, a koji bi pomogao brendirati Slavoniju & Baranju kao poželjnu turističku destinaciju. 

subota, 15. travnja 2017.

Croatian Winemakers: Brzica Winery in Erdut

Along with the wine growing and winemaking story, the Brzica family are developing a tourism story, winning in 2015 the Sunflower of Rural Tourism award as the best family estate in wine tourism
The Erdut wine region is known for its unique manifestation Erdut Wine&Bike – a cycling race characterised by the search for hidden bottles in the vineyard. So photographer Mladen Tutavac and I decided to visit the Brzica winery with bikes. A bike ride is an ideal way to explore wine regions. Unlike a car ride, bicycles offer a better and more direct experience of a wine region, while a ride through the hills and vines with a view of the Danube is much more attractive than cycling through the city crowd and standard asphalt roads. The image of playful hills, endless vines and powerful river forms a landscape which seems both intriguing and relaxing.
We left our cars at Stara Drava in Sarvaš and headed out for our little bike&wine expedition on the path along the Drava leading to the delta into the Danube at Aljmaš. The idyll was broken only by an occasional car whipping up dust. The Drava delta into the Danube is a landscape worthy admiring, so we paused. The confluence of these two mighty rivers and the view of the south-eastern most corner of Kopački Rit Nature Park threw us into a short-lived contemplation, until we heard the cry of the natives! The Danube water level fell rapidly overnight, so we helped local weekend-goers to launch a boat back into the Danube, which was left stranded.

We continued cycling along the Danube shore, turning right and climbing onto an asphalt road connecting Aljmaš and Erdut and continued on to Brzica winery. When we got there we were met by Borna Brzica, one of the five children of owner Ivo Brzica who was at the wine festival in Zadar that day. When we realized Borna too had arrived to Erdut on his bike, we commented we could have started together and made a race of it. Borna said that will come in September at the bike&wine race, which is much more attractive than racing from Osijek to Erdut, as it contains elements of orientation, as well as rewards in the form of grape nectar!
The Brzica winery is positioned where the Danube meanders forming a peninsula lined with canals Hagl and Porić and since the Slavonian Danube shore is much higher than the opposite, the view of Sonta, Prigrevica and Bogojevo is excellent, and in nice weather the Baranja Banovo Hill can be seen. The Danube is 550-600 metres wide here.
“I am here almost every day. Father is the main winemaker, I am the wine grower. It’s very nice out here, not just to rest, but also to work. All the children help in the vineyard when needed, but I am here non-stop. In the last four years we are active on the market, but we have been in winemaking much longer. We sell white wines year for year, but red wines are left to age much longer, now we are selling Merlot from 2012 and Cabernet Sauvignon from 2013. We are unique for having more plantations with red varieties than white. There are 6 hectares of our vineyards in Erdut, at 150 metres above sea level. Two-thirds are under red varieties. All vines are in one wine growing position. We market the Graševina, Chardonnay, Merlot, Cabernet Sauvignon and a cuvee of Merlot, Cabernet Sauvignon and Vranac. Although Vranac is not a typical variety for the Danube Region, it has shown to be good here, and thanks to it we produce a cuvee like no other. All red wines are aged in barrique barrels.”
Along with the wine growing and winemaking story, the Brzica family are developing a tourism story. In 2015 they won the Sunflower of Rural Tourism award as the best family estate in wine tourism. They were recently visited by a group of Australians who wanted to specifically taste čobanac stew along with the wine.
“For a certain area to grow as a tourism destination it is necessary to have a manifestation which can attract larger groups of people, and if they have a good time at such events they will return individually. This is why we prepare, together with other local tourism workers, the Erdut Wine&Bike. Besides the cycling search for hidden bottles in vineyards, the event combines other content, such as a concert by the Darko Rundek Cargo Trio. A year before that we had a concert by Josipa Lisac. We also have theatre shows by the group Actors in Zagvozd, then wine&mix DJ sessions with DJ Savage, Slay, Kink, Sheepatz and DJukebalks and so on. This year’s wine&bike tour will be organised in the beginning of September and move even further. Every winery will host one artist or group of them who will spend two-three days to create their works. A sort of artist colony, not only in one location, but in all wineries. I recently visited, together with my father, organised by the Graševina Croatica association, the Hungarian Vilanny and renowned winemakers such as Bock, Halas and Gere. They can be a guide on how to successfully draw money form EU funds and develop wine tourism. Hungarians entered the Union six years before us and accumulated valuable experience. We especially want to develop the tourism aspect of our wine story. Our doors are always open and every visitor of the winery at any time will find someone to present the winery and products!”
The quality of the wine is largely also due to oenologist and consultant Slobodan Čapin. Annually they produce between 35 and 40 thousand litres of wine. The wine cellar is over a hundred years old, but renovated as it was in bad shape. In the future they plan to invest into a new winery facility.
“We have more than enough equipment, so the current building is crowded. We send the wines to be analysed in Ilok, Mostar and Zagreb and we are especially satisfied with the wines currently being aged. We also did great at the recent wine festival in Belgrade. We do a cold fermentation at some 14-15 degrees for a month. Tanks are filled with nitrogen so there is not contact with air. Our technological level is just as good as any winery. Barrique barrels are made from Hungarian and Canadian oak, with the Hungarian ones proving to be much better. Wines are kept in them for at least two years.”
Along with the entire line of Brzica wines we also tasted the excellent kulen sausage from their production. Besides kulen, they are also known by snails! The recipe came from their guests – hunters from Zagvozd who brought snails when they visited, perfecting it with their interventions, such as mushrooms.
White wines are packaged in see-through bottles so the impression of colour and purity can come even before it is opened. The harvest year and number of bottles are noted. They are promoting this to become the standard for all winemakers.
In conclusion, this is another successful wine-tourism story from the slopes of Erdut, where the meandering Danube kisses the sky!

The Only Winemaker on Baranja Goldberg Terroir

Belje has protected the name Goldberg for their premium label of wine, however Belje has no vineyards on Goldberg
We headed out with bikes on the Belje wine road with a short stop at the lookout. Our final destination was the weekend village Puškaš on the Old Danube near the Baranja village of Topolje, known by the church without a tower built in 1722 by the warlord Eugen Savojski as gratitude for the victory over the Turks in the Sente battle 25 years earlier. Descending on bikes from the top of Banovo hill to Popovac, my friend and in this occasion photojournalist Mladen Tutavac spent all his water. I knew we had to come across the estate of Josip Hudobec. And that the usually hospitable host will pour us some water. But not just water. Josip cherishes some excellent wines… and as he claims he is the only commercial winemaker in the Goldberg area – the best viticulture area in Baranja, with the foremost micro climate characteristics in insolation level. The best Baranja terroir.

Josip poured the water, but soon after asked “Would you like some wine?”
Who are we to turn him down…
“Belje has protected the name Goldberg for their premium label of wine, however Belje has no vineyards on Goldberg. I am not saying the wines are bad, but they are simply not from the viticulture area of Goldberg. Besides me as a winemaker on Goldberg there are also several fruit producers. There are also several weekend winemakers with around three hundred vines, but they produce exclusively for their own needs. I sell a lot of wine on my doorstep, if I was located on a more important road, the percentage would be higher. Unfortunately, Popovac is the traffic appendix of Baranja.”

Next to the winery Josip has rooms for rent and an outing spot. After the first road that cut across Banovo hill between Kotlina and Podolje, preparations are underway for the road from Kamenac to Popovac. This would significantly reduce the traffic isolation of Popovac and Hudobec winery and improve Josip’s wine-tourism story. It is also interesting that although located in the heart of Baranja, most of the residents of Popovac are from Croatian Zagorje. Another piece of the Baranja multi-cultural mosaic.

petak, 14. travnja 2017.

PUSTARE - PANONSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA U RURALNOM AMBIJENTU

sudionici design thinking panela, photo by Dražen Lazić
Pustare su jedinstven primjer panonske industrijske baštine u ruralnom ambijentu. Ime su dobile po mađarskoj riječi puszta koja označava veliku ravnicu. Riječ je o specifičnim radno - društvenim zajednicama gdje su na jedom mjestu, planski i promišljeno bile locirane brojne gospodarske i socijalne funkcije. U svoje zlatno doba pustare su bile ogledni primjer kako kvalitetno objediniti proizvodnju, stanovanje i upravne funkcije na jednom mjestu. U vrijeme dok se poljoprivrednim dobrom Belje upravljalo iz Kneževa na području Baranje je bilo 15 pustara. Svaka pustara je bila sjedište pojedine upravne jedinice Belja, a povezivala ih je uskotračna beljska pruga koja je prometovala od Zelenog Polja kod današnje granice sa Mađarskom do pristaništa Kazuk na Dunavu. Pustare se dijele na poljoprivredne (okružene plodnom baranjskom zemljom) i šumske (okružene šumama na rubovima ili u samom Kopačkom ritu). Sve pustare su sastavljene od tri cjeline: upravne zgrade, gospodarskih i stambenih zgrada. Izgradnjom velikih proizvodnih pogona u većim baranjskim mjestima i promjenama u načinu poljoprivredne proizvodnje, te katastrofalnim poplavama šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća dolazi do procesa polaganog odumiranja pustara koji se ogledao u migracijama stanovništva ka većim središtima, te posljedično i redukcijom brojnih društvenih i socijalnih usluga u pustarama.

terenski obilazak pustara, photo by Mario Jukić
Jedan od posljednjih pustaraša, Anto Vuk iz Jasenovca, photo by Mario Jukić
Pustarama, koje su nekoć bile središta primjene najsuvremenijih tehničkih dostignuća u poljoprivredi i bogatog društvenog standarda stanovništva, i koje su privlačile radnu snagu iz svih dijelova Panonije i Balkana danas prijeti iščeznuće.
photo by Mario Jukić
Međutim posljednjih nekoliko godina pojavilo se nekoliko inicijativa čiji je cilj revitalizacija pustara, te možemo govoriti i o svojevrsnoj pustaraškoj sceni. Sredinom 2013. Godine osnovana je udruga Pustaraši Mirkovac, koja svake godine organizira druženje pustaraša sredinom kolovoza. Godinu dana ranije osnovana je i udruga slavonskih pustaraša Korijeni pustare sa sjedištem u Antunovcu, koja svake godine organizira biciklijadu "Tragom pustare". 2014. godine objavljena je knjiga Daniele Taslidžić Herman "Umiru li naše pustare – zapis dobre duše" u nakladi Zavoda za baranjsku povjesnicu. Krajem 2016. godine sklopu projekta "Povećanje transparentnosti u upravljanju prostornim i vodnim resursima INTRA WASP" udruga Zeleni Osijek, Građevinski fakultet i Odjel za kulturologiju organizirali su panel raspravu na temu "Novi život ili konačan kraj za baranjske pustare?". Početkom ove godine oformila se građanska inicijativa predvođena Mislavom Matišićem "Ne rušite više staru Baranju" s ciljem revitalizacije pustara Jasenovac i Sokolovac koje se geografski nalaze između glavnih baranjskih turističkih atrakcija; Parka prirode Kopački rit i vinorodnog Banovog Brda. Inicijativa okuplja aktiviste, turističke djelatnike, arhitekte, kulturnjake, predstavnike kulturno muzejskih i obrazovnih institucija.
pustaraška kuća, photo by Mario Jukić

12. travnja Hrvatsko društvo kulturnog turizma Crocultour na čelu sa Jesenkom Ricl organiziralo je design thinking panel  "Pustare" uz partnerstvo i podršku udruge Ekotour koju vodi Edita Kalajdžić i građanske inicijative "Ne rušite više staru Baranju". O procesu revitalizacije pustara Zlatna Greda pričao je Dinko Pešić iz udruge Zeleni Osijek. Proces obnove i stavljanja u komercijalnu funkciju pustare Višnjica prezentirala je Ksenija Plantak. Mlin Sv. Nikole kod Mohača u vlasništvu Norberta M. Bugarskog naveden je kao primjer revitalizacije industrijske baštine u susjednoj Mađarskoj. O turističkim potencijalima baranjskih pustara govorila je vlasnica obiteljskog smještaja Maksimilijan i turističke agencije Maksi tours, Jasmina Krkić Poznić.
photo by Dražen Lazić
Slijedeći dan dio sudionika panela terenski je obišao pustaru Jasenovac uz kontakte sa lokalnim stanovništvom, koje u svojim domovima odbrojava svoje posljednje dane, prije najavljenog rušenja objekata i selidbe u Kneževe Vinograde, a sve u sklopu priprema za nadolazeći PUSTARA FEST.
 Industrijska baština je odnedavno uvrštena i u programe turističkih agencija, a pionir u tome je agencija BOHO TRAVEL ART iz Omiša. Detaljnije informacije mogu se dobiti na http://slavonia-baranja-travel.com/portfolio-items/tvornice-zaboravljenog-vremena/?portfolioCats=31

ISTRAŽITE INDUSTRIJSKU BAŠTINU PANONIJE!

nedjelja, 9. travnja 2017.

VINARIJA BRZICA - TAMO GDJE MEANDRIRAJUĆI DUNAV LJUBI NEBO

  photo by Mladen Tutavac

Erdutsko vinogorje postalo je poznato po jedinstvenoj manifestaciji ERDUT WINE&BIKE – biciklističkoj utrci koju karakterizira potraga za skrivenim buteljama u vinogradu. Stoga smo  fotograf Mladen Tutavac, Splićanin sa osječkom adresom i dirigent opere osječkog HNK odlučili posjetiti vinariju Brzica upravo biciklima. Vožnja biciklima je idealan način za upoznavanje pojedinog vinogorja. Za razliku od vožnje automobilom, biciklom se puno bolje i neposrednije može doživjeti pojedino vinogorje, a vožnja kroz brežuljke i trsove s pogledom na  Dunav znatno je atraktivnija nego bicikliranje kroz gradsku vrevu i standardnim asfaltiranim cestama. Vizura razigranih brdašaca, nepreglednih čokota i moćne rijeke tvori pejzaž koji djeluje istovremeno i intrigantno i opuštajuće.  

  photo by Mladen Tutavac

Automobile smo ostavili kod Stare Drave u Sarvašu i upustili se u našu malu bike&wine ekspediciju prtenim putom uz Dravu koji vodi do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Idilu je kvarila samo poneka Lada Niva koja je prošavši pored nas uskovitlavala prašinu. Ušće Drave u Dunav je pejzaž dostojan divljenja, te smo tu malo zastali. Sutok ovih dviju moćnih rijeka i pogled na krajnji jugoistočni rub Kopačkog rita bacio nas je u kratkotrajnu kontemplaciju koja je kratko potrajala, dok nismo začuli vapaj urođenika! Vodostaj Dunava je naglo pao protekle noći, te smo usput pomogli lokalnim vikendašima da porinu brodicu u Dunav koja do se jučer ljuljuškala na obalama Dunava, a preko noći je ostala nasukana na obali.  

  photo by Mladen Tutavac

Nastavili smo biciklirati obalom Dunava, a zatim skrenuvši desno popeli  se na asfaltiranu cestu koja povezuje Alljmaš i Erdut i nastavili prema vinariji Brzica. Kada smo došli do vinarije tamo nas je dočekao Borna Brzica, jedan od petero djece vlasnika vinarije Ive Brzice koji je toga dana bio na vinskom festivalu u Zadru. Kada smo shvatili da je i Borna u Erdut došao biciklom odmah smo se našalili da smo mogli zajedno krenuti iz Osijeka i odmjeriti snage. Borna se samo nasmijao rekavši da će prilike za to biti u rujnu na bike&wine utrci, što je puno atraktivnije nego utrkivanje na potezu Osijek – Erdut, jer sadrži i elemente orijentacije, kao i nagrade u formi grožđanog nektara! 
Vinarija Brzica smještena je na Erdutskoj kosi i to na mjestu gdje Dunav meandrira formirajući svojevrstan poluotok ispresijecan kanalima Hagl i Porić, a budući da je slavonska obala Dunava znatno viša od Bačke puca odličan pogled na Sontu, Prigrevicu i Bogojevo, a kad je lijepo vrijeme vidi se i baranjsko Banovo Brdo. Dunav je na tom području širok 550 – 600 metara. 

  photo by Mladen Tutavac

  • Ja sam tu gotovo svaki dan. Tata je glavni vinar, a ja vinogradar. Ovdje je baš lijepo, ne samo odmarati, već i raditi. Sva djeca pomažu u vinogradu po potrebi, ali ja sam angažiran ovdje non stop. Zadnje četiri godine smo aktivno prisutni na tržištu, no vinarstvom se bavimo znatno duže. Bijela vina prodajemo godinu za godinu, no crna vina ostavljamo da odleže znatno duže, te tek sada prodajemo merlot iz 2012. godine i cabernet sauvignon iz 2013. godine. Jedinstveni smo po tome što imamo više nasada s crnim sortama grožđa nego sa bijelim. Imamo 6 hektara vinograda na lesnom tlu Erdutske kosena 150 metara nadomorske visine. Od toga je 2/3 zasađeno crnim sortama.  Svi trsovi se nalaze na jednom vinogradarskom položaju. Na tržište plasiramo graševinu, chardonnay, merlot, cabernet sauvignon, te cuvee koji osim merlota i cabernet sauvignona sadrži i vranac! Iako vranac kao sorta nije tipičan za Podunavlje, ovdje se pokazao zahvalnim, te zahvaljujući njemu proizvodimo cuvee kakav nitko nema. Sva crna vina odležavaju u barrique bačvama. 

    photo by Mladen Tutavac

Osim vinogradarsko-vinarske priče Brzičini nastoje razvijati i turističku priču. Tako su 2015. godine osvojili nagradu Suncokret ruralnog turizma kao najbolje obiteljsko gospodarstvo u kategoriji vinskog turizma. Nedavno su u posjeti imali i skupinu Australaca koji su uz degustaciju vina izrazili želju za degustacijom čobanca.   

  • Da bi određeno područje zaživjelo kao turistička destinacija nužno je imati manifestacije koje će istovremeno privući veće skupine ljudi, a ako se oni ugodno provedu na takvim manifestacijama doći će kasnije i individualno. Zato i radimo, zajedno sa ostalim nositeljima turističke ponude općine wine & bike tour Erdut. Osim biciklističke potrage za skrivenim buteljama usred vinograda navedeni event objedinjuje i brojne druge manifestacije, kao što je koncert Rundek cargo tria. A godinu prije toga je nastupila i Josipa Lisac i tada je njen koncert prigodno nazvan po njenoj uspješnici Gdje Dunav ljubi nebo. Održavaju se i kazališne predstave skupine Glumci u Zagvozdu čiji je umjetnički ravnatelj Vedran Mlikota, zatim wine&mix DJ sessions  sa nastupima Dj Savagea, Slaya, Kinka, Sheepatza i DJukebalksa , itd. Na ovogodišnjem wine & bike touru koji će biti organiziran početkom rujna napravit će se dodatni iskorak. U svakoj vinariji će biti lociran jedan umjetnik ili skupina umjetnika koji će tijekom dva-tri dana izrađivati autorska djela. Svojevrsna umjetnička kolonija, ali s tom specifičnošću što umjetnici neće biti locirani na jednom mjestu, već raštrkani po vinarijama. Nedavno sam zajedno sa ocem, a u organizaciji udruge Graševina croatica bio u posjetu mađarskom Vilannyu i renomiranim vinarima poput Bocka, Halasa i Gerea i oni nam mogu biti orijentir kako uspješno povući sredstva iz EU fondova i razvijati vinski turizam. Ipak su Mađari ušli u Europsku uniju šest godina prije nas i za to vrijeme akumulirali dragocjeno iskustvo. Posebice želimo razvijati turistički aspekt naše vinske priče. Kod nas su uvijek vrata otvorena i svaki putnik namjernik ako dođe u vinariju u bilo kojem zateći će nekog tko će mu prezentirati vinariju i cjelokupan asortiman njenih proizvoda! 

Supružnici Brzica, Snježana i Ivo rođeni su u Osijeku, no imaju dinarske korijene, Snježana vuče porijeklo iz Vinjana Donjih, a Ivo iz Zagvozda, baš kao i Mlikota, umjetnički ravnatelj udruge Glumci u Zagvozdu. 

Kad su imali kolinje, ili kako se to u Slavoniji neuvijeno kaže klanje bili su prisutni i Mlikota, Navojec i Bitorajac.  

  • Kako što bude gotovo, slaninu, kulene, kobasice šaljemo im za Zagreb. Tako su ovisni o nama i to nam je najbolja garancija da će doći ponovno na wine & bike tour! Već imaju ideju da ove godine zakoljemo dvostruko više svinja, ali onda bismo morali graditi novu pušnicu!  

Kroz smijeh nam govori Borna! 

Za kvalitetu vina uvelike je odgovoran i Slobodan Čapin, enolog i  konzultant - vanjski stručni suradnik vinarije Brzica. Godišnje proizvedu između 35 i 40 tisuća litara vina. Vinski podrum je star preko sto godina, ali je bio u lošem stanju te su ga temeljito obnovili i revitalizirali.  
U budućnosti planiraju investirati u objekt nove vinarije. 

Opreme imamo i više nego dovoljno, te nam je postojeći objekat postao pretijesan. Vina šaljemo na analizu u Ilok, Mostar, Zagreb i izuzetno smo zadovoljni s vinima koja upravo odležavaju. Odlično smo prošli i na nedavno održanom vinskom festivalu u Beogradu. Radimo hladnu fermentaciju na nekih 14-15 stupnjeva koja traje mjesec dana. Tankovi se pune dušikom da nemaju doticaja sa zrakom. Na tehnološkom smo nivou kao i bilo koja druga velika vinarija. U barrique sali vino se njeguje u bačvama od mađarskog i kanadskog hrasta, s time da se mađarski hrast pokazao znatno zahvalnijim. Tu vina dozrijevaju minimalno dvije godine.

  photo by Mladen Tutavac

Uz cijeli asortiman brzičinih vina degustirali smo i odličan kulen iz njihove proizvodnje. Osim kulena, sa gastronomskog aspekta poznati su i po puževima! Recepturu su pokupili od gostiju – lovaca iz Zagvozda koji su prilikom posjete vinariji donosili i puževe, te su je i dodatno usavršili vlastitim intervencijama, poput dodavanja gljiva i slično.  

Neka bijela vina pakiraju i u prozirne boce da se i prije otvaranja može dobiti dojam o boji i bistroći. Svaka boca svih vina ima svoj log broj. Označena je godina berbe i količina napunjenih butelja iz te berbe. Zalažu se da to postane standard kod svih vinara. 

U zaključku što reći nego još jedna uspješna vinsko turistička priča sa padina Erdutske kose, gdje meandrirajući Dunav ljubi nebo!